top of page

shellsonly Group

Public·155 members
Samuel Thomas
Samuel Thomas

Vise Od Igre ((BETTER))



Više od igre je jugoslovenska televizijska serija, snimljena u produkciji Televizije Beograd, 1976. godine. Serija ima 9 epizoda i premijerno je emitovana od 14. aprila 1977. do 12. juna 1977. godine. Autori serije bili su režiser Zdravko Šotra i scenarista Slobodan Stojanović.




Vise od igre



Serija se odvija u Gradini, izmišljenoj varošici u Srbiji i prati zbivanja u periodu od 1931. do 1941. godine. Godina 1931. je bila godina u kojoj je vladala velika ekonomska kriza, 1937. je godina preporoda i sudara s fašizmom, a 1941. je godina ustanka. Serija beleži sve događaje prateći ih u maloj sredini. Poseban segmen serije čini i rivalstvo između dva fudbalska kluba: "Građanskog" i "Radničkog", gde je igra loptom samo povod, a sve ono drugo "više od igre" je suština.


Beleži sve događaje prateći ih u maloj sredini. Poseban segment čini i rivalstvo između dva fudbalska kluba - "Građanskog" i "Radničkog", gde je loptačka igra samo povod, a sve ono "više od igre" je suština.


Jubilej serije "Više od igre" snimljene prema scenariju uglednog televizijskog scenariste i pisca Slobodana Stojanovića (1937-2000) direktan je povod za ovaj izdavački poduhvat u zajedničkoj produkciji RTS-a i Fondacije "Slobodan Stojanović".


Tu su i tekstovi istoričara Predraga J. Markovića, publiciste Zorana Panovića i dramaturga Dimitrija Vojnova i Vladimira Arsića koji iz svog ugla analiziraju seriju Više od igre i njeno mesto u istorijskom i medijskom kontekstu.


Na neke od likova iz ove nezaboravne televizijske serije Slobodana Stojanovića Požarevljani su ponosni, za neke bi više voleli da nisu bili odavde, ali su svi složni oko istine da je "Više od igre" slojevita priča, vanvremena i svima nama dobro znana... Pa, iako je svima dobro poznata, ovako verodostojno je mogao da je prenese samo pravi majstor, kakvih je malo ne samo danas, nego i kroz istoriju u svetu dramske umetnosti.


Televizijska serija "Više od igre" je priča posle koje smo često u našoj okolini tražili tipove kao što je bio Guliver, Leka Bankrot, Kostolomac, Bečić... Smejali se detaljima i replikama, ali u isto vreme često ostali zamišljeni pred precizno opisanim situacijama velikih teškoća i životnih izazova.


Osim, možda, njegovog dela koje je i danas osamnaest godina posle njegove smrti i četrdeset godina od emitovanja njegove najznačajnije televizijske serije za sve nas mnogo više od igre, a on mnogo više od pisca!


Možda najviše spominjana funkcija igre jest učenje. Igrajući se i zabavljajući se, često oponašajući roditelje, dijete postupno ulazi u, ne baš uvijek zabavan, svijet odraslih.


Želite li se i sami uključiti u igru (činili to samo zbog druženja s djetetom ili jer se i sami malo želite igrati), najprije malo pratite tijek igre - da shvatite koncepciju i ocijenite kad je (i da li je) pogodan trenutak da se ubacite.


Serija je premijerno emitovana na Televiziji Beograd u proleće 1977. godine, reprizirana je u više navrata i slovi, nesumnjivo, kao jedna od najboljih koje su realizovane u ovoj kući od kada je osnovana, a, evo, ima tome pola veka. Sjajna glumačka podela, u kojoj su mesta našla gotova sva tadašnja velika imena (Petar Božović, Ljiljana Dragutinović, Nikola Simić, Pavle Vujisić, Zoran Radmilović, Nikola Milić, Velimir Životić, Žika Milenković, Đuza Stojiljković, Slobodan Đurić, Slobodan Aligrudić, Miloš Žutić, Voja Brajović, Vesna Malohodžić...) i inspirativan Stojanovićev tekst koji prati život u srpskoj varošici od 1931. do 1941. godine, pletući priču oko rivalstva dva fudbalska kluba, gde će sama loptačka igra biti samo povod, a sve ono više od igre suština, samo su dva, čini se, ipak, najvažnija razloga koji potkrepljuju gore iznetu ocenu. Imena likova, poput Danilčeta, Babice, Leke Bankrota, Gulivera, Kostolomca, ostala su da žive i posle tri decenije.


Objavljivanje integralnog scenarija serije Više od igre prilika je i da se uporedi napisano i ono što je na traci izašlo pred gledaoca kao gotov proizvod. Već na prvi pogled uočljivo je veliko Šotrino poštovanje Stojanovićevog teksta. Ovo naknadno čitanje scenarija, međutim, otkriće i neke momente koji su se, očigledno, nametnuli u samom procesu realizacije. U tekstu se varošica u koju je smeštena radnja zove Bunar-varoš a ne Gradina, kraj je unekoliko, ali ne suštinski, drugačiji, a najviše odstupanja ima u prvoj epizodi, gde u objavljenom scenariju nema onog maestralnog uvoda koji izgovara narator i kojim su, u trinaest minuta, u radnju uvedeni svi važni likovi u seriji. Kažu da se na časovima dramaturgije i dan-danas on izučava kao najbolji primer kako započeti priču u ovakvoj igranoj strukturi.


Taj tip igre mora imati mnoštvo grešaka zbog velike složenosti. Ljudi koji to testiraju ne mogu isprobati sve moguče kombinacije. Igru tipa idem do točke A i sve pobojem, zatim idem do točke B i sve pobijem daleko je lakše napraviti. Igram 5-6 dana, igra je fascinantna i nisam naišao na grešku zbog koje se ne bi dalo igrati.


...ima i dan danas takvih bugova (čak i s community patchevima) koji se triggeraju taman da ti ube volju. Govorim tipa usred dugog questa da isti ne možeš kako treba završiti jer te recimo NPC odluči ne sljediti, pa googlaj, pa konzola/"hakiranja". Evo u preko 100h to sam imao 0x u C2077.I po izlasku sam imao više problema/crasheva sa Skyrimom, spomenutim New Vegasom pa i Witcherom 3.Problem ovdje je da nakon što popeglaju, moraju jednostavno kroz DLC-e proširivati samu interakciju (odnosno mogućnosti iste) po gradu jer šteta da je to malo ostavljeno po strani, a Night City stvarno prekrasno napravljen. Imali su core story i onda očito žurili okolo toga raditi ostatak igre i to se baš osjeti.Al ajd, barem mi je igra svježa u odnosu na Witcher. Osobno me više recimo na PS4 razočarao TloU2 koji je nakon toliko godina razvoja bio "sigurna formula" (ak zanemarimo depresivnu priču) ili još više svi AC nastavci nakon Originsa (koji je sam po sebi vrlo dobar, ali nikako odličan) jer su samo "more of the same" prodali i u Odysseyu i u Valhalli.


Pa GTA serijal je cijelo vrijeme bio bugovit na PC-u i neke su stvari bile izbacene tipa rampage, co-op, orange atmosphere itd. (da ne spominjem jos FPS tied to game physics/mechanics i mnoge druge stvari) u odnosu na konzole gdje je igra tehnicki bila ispravna i nije bila "cenzura features-a" (da ne spominjem opcenitu hot coffe cenzuru) odnosno onako kako su je i zamislili (sve dok nije dosao GTA V, jedino je dosao kasnije za PC), pogotovo 3D i HD universe (od GTA 3 pa sve do GTA IV). Jedino sto je GTA imao bolje na PC-u jest rezolucija i neke PC specific stvari poput "mp3 folder radio". Bilo kako bilo, ne sjecam se bas nekih zalopojki oko GTA igara na PC-u, jos su dolazile cca vise manje godinu dana kasnije na PC-u.... a nije da se nije moglo pljuvat po R*-u.


Ako pogledamo podatke o budžetima za izradu jedne video igre u Srbiji, najviše ih je razvijeno sa početnim ulaganjem do 10 hiljada dolara(oko 37 odsto svih igara). Sa budžetima od 10-50 hiljada prošle godine je razvijeno 15 odsto igara, od 50-100 hiljada oko 17 odsto. Od 100 do 500 hiljada dolara budžeta je potrošeno na oko 20 odsto proizvedenih igara. Ostalih 11 odsto, imalo je budžete od 500.000 dolara pa na više.


Što se tiče platformi na kojima se objavljuju video igre, najviše ih je na kompjuterima (42 odsto), a zatim na telefonima (39 odsto). Ostalih 19 odsto je podeljeno među VR setovima, konzolama i web-u.


- Od reklama koje se plasiraju igračima i transakcija unutar igara. Trideset procenata igara koje pravimo su premium igre, odnosno one koje se u celosti kupuju i one su pravljene mahom za PC, kaže naša sagovornica.


About

Welcome to the group! You can connect with other members, ge...

Members

  • Shells Marketing
  • Edward Turner
    Edward Turner
  • Roberto Kja
    Roberto Kja
  • Ayesha Khan
    Ayesha Khan
  • Dương Dương
    Dương Dương
bottom of page